Dajete prednost spavanju
Svi znamo da je san važan, ali dosledno dobijanje dovoljne količine sna od ključnog je značaja za vašu dugovečnost.
„Okrepljujući san može pomoći vašem raspoloženju, pamćenju, imunološkom sistemu, pa čak i smanjiti upale”, kaže Vezanto Melina, magistar nauka, registrovani dijetetičar u organizaciji ,,NutriSpeak“ za Real Simple. „Nacionalna fondacija za san preporučuje sedam do osam sati sna (uključujući dremke) za optimalno zdravlje i osećaj dobrobiti.”
Ako imate problema sa uspavljivanjem ili održavanjem sna, Melina preporučuje sledeće:
- Izbegavanje kofeina u kasnim popodnevnim i večernjim satima
- Izbegavanje hrane nakon večere. „Ili ako jedete, fokusirajte se na izbore bogate ugljenim hidratima i triptofanom, kao što su ovsena kaša sa dodacima ili tost i humus”, kaže ona.
- Izbegavanje pušenja i ograničavanje unosa alkohola
- Održavanje doslednog rasporeda spavanja
- Provođenje vremena u prirodi, što pomaže vašem cirkadijalnom ritmu
- Fizičku aktivnost ujutru ili u rano popodne
- Ograničavanje vremena provedenog ispred ekrana u večernjim satima
Aktivni ste
Vođenje aktivnog životnog stila punog kretanja jedan je od najvećih pokazatelja dugog života.
„Kretanje je jedan od najjačih temelja za dugoročno zdravlje”, kaže dr Trejsi Lipard, lekar interne medicine specijalizovan za gerijatriju u zdravstvenom sistemu ,,Kaiser Permanente Colorado“. „Izbor aktivnosti koje podržavaju zdravlje srca, snagu, ravnotežu i fleksibilnost odlična je polazna tačka. Neki odlični prvi koraci uključuju šetnju, baštovanstvo, plivanje, jogu ili taj či i trening snage.”
Ako niste posebno motivisani za vežbanje, Lipardova sugerisala pronalazak aktivnosti u kojima uživate i vođenje prijatelja sa sobom. „Najverovatnije ćete se držati aktivnosti koje vam pričinjavaju zadovoljstvo, posebno ako vam se pridruži prijatelj ili član porodice. Spajanje fizičke aktivnosti i društvene povezanosti pruža još veću korist”, kaže ona.
Imate društveni život
Dobar prijatelj je zaista lek. Prijateljstva igraju veliku ulogu u našoj ukupnoj dobrobiti i zapravo imaju moć da produže životni vek.
„Ulaganje u prijateljstvo je od vitalnog značaja”, kaže Lipardova. „Istraživanja pokazuju da odrasli stariji od 60 godina koji aktivno održavaju bliske odnose žive srećnije i duže. Okupljanje na nedeljnoj kafi, učlanjenje u klub ili obilazak komšije nije samo način da se provede vreme — to je preventivna medicina.”
Prema rečima Meline, redovne društvene aktivnosti poboljšaće vaše opšte zdravlje, smanjiti stres i „predstavljaju jedan od najdoslednijih prediktora dugovečnosti i kvaliteta života.”
Hranite svoje telo pravim namirnicama
Način na koji svakodnevno hranite svoje telo može ili podržati dug život ili ga skratiti.
„Ono što jedemo igra integralnu ulogu u tome kako se osećamo, razmišljamo i starimo”, kaže Lipardova. „Izbor hrane treba da pruži podršku telu i mozgu tokom vremena.”
Ona preporučuje fokusiranje na neprerađenu hranu, uključujući voće i povrće, integralne žitarice i posne proteine, uz pijenje dosta vode i odabir mlečnih proizvoda sa niskim sadržajem masti ili njihovih zamena.
Cenite velike i male stvari
Zahvalnost bi mogla biti najpotcenjeniji pokazatelj za dug život, ali dr Noel Nelson, klinički psiholog, konsultant i autor, kaže da je jedna od najvažnijih.
„Po mom mišljenju, zahvalnost i uvažavanje su najvažnija stvar za život do sto godina”, kaže ona. „To je jedina osobina koju stogodišnjaci širom sveta dele. Oni cene obična životna iskustva.”
Ako ne praktikujete zahvalnost u svakodnevnom životu, počnite tako što ćete primećivati male stvari. „Uvažavanje je pronalazak nečega vrednog u bilo čemu što vas u tom trenutku okružuje, bilo da je to ukus jutarnje kafe, uživanje u zalasku sunca ili mazenje psa”, kaže Nelsonova. „Dokazano je da to smiruje rad srca, jača imunološki sistem i opušta um.”
Svrha vas pokreće
Ljudi koji pronalaze svrhu u svojim danima skloniji su vođenju dužih i srećnijih života.
„Svrha ne ide u penziju. Studije pokazuju da svakodnevni razlog za ustajanje iz kreveta — kao što je volontiranje ili mentorstvo — direktno koreliše sa dužim životnim vekom i zdravijim srcem”, kaže Lipardova.
Starije odrasle osobe koje su otišle u penziju mogu imati poteškoća da pronađu svrhu, ali Nelsonova smatra da vredi pokušati sa gomilom novih stvari dok ne pronađete tu jednu ili više stvari koje vas ispunjavaju.
„Ne odustajte. Posmatrajte otkrivanje svoje nove svrhe i strasti kao avanturu”, kaže Nelsonova. „Sam taj osećaj avanture privući će vas ka pronalaženju novog smisla, a sa tim i do dužeg trajanja srećnog života.”