Da li bi trebalo da operete voće i povrće pre nego što ga odložite u frižider? Možda vam je ovo pitanje prošlo kroz glavu dok ste istovarivali namirnice sa farmerske pijace i maštali o idejama za večeru — ili dok ste pripremali obroke unapred i pitali se kako još možete da uštedite vreme.

728x90 vavada 4

Stručnjaci za sveže proizvode i bezbednost hrane su otkrili da li određeno voće i povrće treba isprati pre skladištenja i zašto većinu namirnica treba držati podalje od česme sve do trenutka obroka.

Spinbara 300x250

Da li treba oprati voće i povrće pre odlaganja u frižider?

Za mnoge kuvare u kućnim uslovima, držanje frižidera snabdevenog zdravom zalihom voća i povrća ključ je kulinarske kreativnosti i praktičnosti — ali održavanje svežine može biti izazovno. Da biste sprečili prerano propadanje — i rizik od trovanja hranom — morate pravilno rukovati voćem i povrćem i skladištiti ga.

720x90

„Kao glavno pravilo, najbolje je sačekati sa pranjem voća i povrća sve dok niste spremni da ih upotrebite”, kaže Nik Moles, koji nadgleda tim terenskih inspektora za sveže proizvode u kompaniji „Whole Foods Market” za sajt Martha Stewart.

  • Ubrzava kvarenje: Razlog je jednostavan.„Pranje voća i povrća pre odlaganja u frižider generalno ubrzava njegovo truljenje jer stvara vlažnu sredinu u kojoj buđ i bakterije mogu da se razvijaju”, objašnjava Trejsi Brigman, doktor nauka, magistar nauka, registrovani dijetetičar-nutricionista, klinički vanredni profesor na instituciji „University of Georgia”, čija ekspertiza uključuje nauku o kuvanju i očuvanju hrane, bezbednosti i higijeni u hrani i ugostiteljskim sistemima.
  • Uklanja prirodnu zaštitu: „Pored toga, neke voćke imaju prirodni zaštitni spoljni sloj koji pomaže u sprečavanju propadanja, a ispiranje može to da ukloni”, naglašava ona. Jabuke, šljive, grožđe i borovnice prirodno su obložene ovim beličastim, voštanim spoljnim slojem, koji se naziva epikutikularni vosak, a koji takođe sprečava gubitak vlage i pomaže u održavanju čvrstine.

Osetljivo voće i povrće

Neke namirnice su podložnije rastu bakterija i kvarenju od drugih vrsta. Namirnice poput bobičastog voća, lisnatog zelenša i boranije posebno su osetljive, kaže Moles.

Spinbara 300x250

„Važno je nikada unapred ne prati bobičasto voće jer lako upijaju vodu i vrlo brzo će se ubuđati ako se operu pre skladištenja”, dodaje Brigmanova.

Izuzeci od pravila

Ipak, mogu postojati okolnosti u kojima ispiranje pre skladištenja ima smisla, kaže Moles.

  • Prekriveno zemljom: „Ako vaše voće ili povrće ima vidljivu prljavštinu, slobodno ga isperite, jer vidljivo prljavo voće i povrće može da nosi bakterije”, objašnjava on, dodajući da korenasto povrće oblepljeno zemljom spada u istu kategoriju.
  • Unapred pripremljene namirnice: Još jedan izuzetak od pravila ispiranja jeste svako voće ili povrće koje planirate da isečete, oljuštite ili pripremite unapred radi uštede vremena. „Jednom kada probušite ili oštetite koru, operite ga, odložite u čistu, pokrivenu posudu i stavite u frižider u roku od dva sata”, savetuje Moles.

Temeljno osušite

Ako morate da operete namirnice pre odlaganja, sve temeljno osušite čistim peškirom, kaže Moles, ističući da što je voće i povrće suvlje kada ide u fioku za sveže namirnice, to duže traje. Brigmanova se zalaže za „čiste papirne ubruse kako bi se potpuno osušilo svako voće i povrće koje operete pre stavljanja u skladište”, kaže ona. Bilo da se radi o platnenim ili papirnim ubrusima, „najjednostavniji potez je da sačekate dok ne budete spremni da to pojedete”, kaže Moles.

Pravilan način pranja voća i povrća

Prema navodima agencije „Food Safety and Inspection Service (FSIS)”, koja radi pri organizaciji „USDA”, operite ruke sapunom i toplom vodom 20 sekundi pre rukovanja svežim voćem i povrćem, a zatim uklonite sva oštećena ili nagnječena mesta sa voća i povrća, pošto se tu bakterije mogu namnožiti.

300x250 vavada 7

Da biste sprečili unakrsnu kontaminaciju, očistite i dezinfikujte radnu površinu, prostor oko sudopere i pribor. Zatim operite voće i povrće kako biste uklonili svu površinsku prljavštinu i slobodne bakterije.

  • Ispiranje hladnom vodom: Temeljno ispiranje pod hladnom tekućom vodom iz slavine je među najjednostavnijim i najefikasnijim stvarima koje možete učiniti, kaže Moles. „Za većinu voća i povrća, nežno trljanje rukama pod slavinom odlično radi posao”, kaže on.
  • Iznad običnog ispiranja: Ipak, mogu postojati prilike kada je potrebno preći na viši nivo. „Što se tiče hemikalija, pranje voća i povrća smanjuje površinske hemikalije, ali neki pesticidi se lepe za vosak ili prodiru u spoljne slojeve i voda ih ne može oprati”, objašnjava Brigmanova.

Dodatni koraci

  • Ispiranje sirćetom: Jedan od najboljih načina da se uklone prehrambeni voskovi i ostaci pesticida koji se lepe za voće i povrće jeste potapanje namirnica u rastvor sirćeta, kombinovanjem 3 dela vode i 1 dela belog sirćeta, kaže Moles, dodajući da je to efikasnije od same vode. Osušite namirnice papirnim ubrusima ili ih provucite kroz cediljku za salatu. 
    Drugi proizvodi koji obećavaju uklanjanje tvrdokornih nečistoća potpuno su isključeni.„Nikada nemojte koristiti sapun, izbeljivač ili komercijalna sredstva za pranje voća i povrća pošto voće i povrće može da apsorbuje te hemikalije kroz svoju poroznu koru”, naglašava Brigmanova.
  • Četka za povrće: Ovaj mali kuhinjski alat takođe dobro dođe za određene vrste voća i povrća. Moles preporučuje upotrebu četke za povrće kad god pripremate voće i povrće sa čvrstom korom, kao što su krompir, šargarepa, dinja i krastavci. „Četka u kombinaciji sa tekućom vodom daje vam najbolje mehaničko ribanje za prodiranje u nabore i pukotine u kojima prljavština i ostaci vole da se sakriju”, kaže on. „Da rezimiramo, voda je vaš svakodnevni najvažniji igrač, sirće je vaš izbor za teške poslove, a dobra četka je vaše tajno oružje za sve što ima čvrstu koru.”
  • Voće i povrće koje se ljušti: Ako planirate da bacite koru, nemojte preskočiti korak ispiranja; ovim namirnicama je takođe potreban tretman hladnom tekućom vodom. „Uvek operite voće i povrće pre ljuštenja jer nož može da prenese površinsku prljavštinu, bakterije i hemikalije sa kore direktno u jestivi deo namirnice”, kaže Brigmanova.

 

300x250

Bonus video: