Na taj način ugostitelji, saradnjom sa ovlašćenim sakupljačima, ne samo da ispunjavaju zakonske obaveze u očuvanju životne sredine, već i ostvaruju profit, piše Mondo.
U Srbiji je odlaganje otpadnog jestivog ulja regulisano zakonom. Ugostiteljski objekti su dužni da ga pravilno skladište i predaju ovlašćenim preduzećima, a nepravilno odlaganje može dovesti do visokih novčanih kazni i problema sa inspekcijom.
Međutim, ono što najviše znači za ugostitelje je da oni dobijaju novac od kupca za to ulje, pa čak i besplatno uklanjanje.
Otkupom otpadnog jestivog ulja po kilogramu ili litru, reciklažna preduzeća omogućavaju ugostiteljima dodatnu zaradu uz besplatnu logistiku i obavezan Dokument o kretanju otpada.
Pored finansijskog benefita, primarna vrednost leži u ekološkoj odgovornosti i zaštiti objekta: transparentna reciklaža gradi reputaciju ekološki svesnog restorana, dok bezbedno skladištenje eliminiše neprijatne mirise, rizik od kontaminacije hrane i masne naslage koje privlače štetočine.
Cena se najčešće kreće oko 20 do 60 dinara po litru ili kilogramu, zavisno od količine, dogovora sa ovlašćenim sakupljačem i toga da li se predaju veće količine iz ugostiteljskih objekata.





