Buduće generacije radnika u Nemačkoj mogle bi da čekaju duže na redovnu penziju. Vlada je podržala plan reforme prema kojem bi se starosna granica nakon dostizanja 67 godina povezivala sa očekivanim životnim vekom, pa bi se vremenom mogla približiti 70. godini.
Penzija više ne bi imala fiksnu granicu
Nemačka komisija za penzijsko osiguranje predstavila je paket od 33 preporuke za reformu sistema. Jedna od najvažnijih odnosi se upravo na starosnu granicu, piše Fenix.
Prema predlogu, nakon što zakonska granica dostigne 67 godina, ona bi se od 2032. godine postepeno usklađivala sa promenama očekivanog životnog veka.
Ako ljudi budu živeli duže, radni vek bi se takođe produžavao, ali sporijim tempom. Prema sadašnjim projekcijama, granica bi mogla da dostigne oko 68 godina do 2050-ih, a približno 70 godina do početka 2090-ih.
Ukida se mogućnost odlaska u penziju sa 63 godine
Promene se ne odnose samo na redovnu penziju.
Komisija predlaže ukidanje mogućnosti da ljudi sa 45 godina uplaćenih doprinosa odu u penziju bez umanjenja već sa 63 godine. Istovremeno, minimalna starost za prevremeni odlazak uz umanjenje bila bi povećana sa 63 na 64 godine.
To bi posebno promenilo položaj ljudi koji su počeli da rade veoma rano i decenijama bez prekida uplaćivali doprinose.
Zašto Nemačka menja penzioni sistem?
Glavni razlog je demografija.
Nemačka se suočava sa velikim talasom odlazaka generacije bejbi-bumera u penziju, dok broj ljudi koji ulaze na tržište rada nije dovoljan da u potpunosti nadomesti njihov odlazak.
Prema podacima koje je preneo Reuters, oko 13,3 miliona ljudi trebalo bi do 2040. godine da pređe zakonsku starosnu granicu od 67 godina.
Zbog toga se država suočava sa sve većim pritiskom na sistem u kojem zaposleni finansiraju penzije sadašnjih penzionera.
Menja se i način štednje za penziju
Reforma ne predviđa samo duži radni vek.
Jedan od ključnih predloga jeste i uvođenje dodatnog kapitalizovanog dela penzionog sistema po uzoru na Švedsku. Deo doprinosa zaposlenih i poslodavaca ulagao bi se na finansijska tržišta, sa ciljem stvaranja dodatnog izvora novca za buduće penzije.
Time bi Nemačka pokušala da smanji pritisak na državni budžet i istovremeno podstakne dugoročna ulaganja.
Ko će najviše osetiti promene?
Promene bi prvenstveno pogodile mlađe generacije, dok bi ljudi koji su već blizu penzije bili mnogo manje izloženi novim pravilima.
Poseban problem predstavljaju fizički zahtevna zanimanja. Nije isto raditi do 67. ili 70. godine u kancelariji i na građevini, u nezi ili drugim poslovima koji zahtevaju veliki fizički napor.
Zbog toga se već vode rasprave o tome kako bi sistem trebalo da tretira ljude koji zbog zdravlja ili prirode posla ne mogu da rade toliko dugo.
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
