Prema prognozi, od sutra sledi stabilizacija vremena. Očekuje se pretežno sunčano i veoma toplo vreme, sa maksimalnim temperaturama koje će se u većini mesta kretati od 33 do 36 stepeni. Kratkotrajni pljuskovi mogući su samo ponegde u brdsko-planinskim predelima.
Dok se Srbija priprema za novi nalet vrućina, meteorolozi i klimatolozi upozoravaju da Evropu očekuje jedno od najtoplijih leta u istoriji merenja. U pojedinim delovima kontinenta temperature već dostižu 40 stepeni, a stručnjaci ocenjuju da će se ekstremni vremenski uslovi nastaviti i tokom narednih nedelja.
Meteorolog Ivan Ristić istakao je da građani već osećaju posledice visokih temperatura, posebno u gradskim sredinama gde sparina dodatno otežava svakodnevno funkcionisanje.
„U urbanim sredinama je užasno sada sa sparinama. Temperatura ne spada ispod 20. U Francuskoj je do 40 stepeni, proglašeni su crveni alarmi. U Berlinu će biti isto. To je neverovatno, teška je situacija“, rekao je Ristić.
Jul bi mogao da bude najtopliji mesec u Evropi
Ristić navodi da se ekstremi ne odnose samo na visoke temperature, već i na druge prirodne pojave koje pogađaju region.
„U Grčkoj imamo zemljotrese, Evija je sada aktuelna. I požar i zemljotres. Neverovatno. Jul će biti najtopliji za celu Evropu. Temperature će ići visoko. Biće toplije nego prethodnih godina. Već krajem nedelje imamo novi toplotni talas“, poručio je meteorolog, dodajući da Srbiju tokom leta može da očekuje čak 70 tropskih dana.
Slično mišljenje deli i profesor dr Aleksandar Valjarević sa Geografskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, koji upozorava da se klima na evropskom kontinentu značajno promenila.
Berlin ne bi trebalo da pređe preko 30 stepeni, a evo šta se dešava. To nije njihova klima. Sa tolikom količinom vlažnosti situacija postaje još teža. Leta više nisu kakva su nekada bila – rekao je Valjarević.
On upozorava da klimatske promene imaju sve veći uticaj na zdravlje ljudi, poljoprivredu i raspoložive prirodne resurse.
Stručnjaci upozoravaju na zaštitu vode i useva
Prema rečima Valjarevića, neophodno je hitno planiranje kako bi se ublažile posledice sve češćih ekstremnih vremenskih pojava.
„Moramo da vidimo sa kojim resursima raspolažemo, gde da pronađemo dodatne izvore vode i kako da zaštitimo useve, brane i jezera“, naglasio je profesor.
Stručnjaci upozoravaju da će toplotni talasi, suše i druge posledice klimatskih promena predstavljati sve veći izazov za Srbiju i Evropu u godinama koje dolaze.

