Prema harmonizovanom indeksu potrošačkih cena, međugodišnja inflacija u Srbiji smanjena je sa tri odsto u junu na 2,2 odsto u julu.

SGCasino 728x90

Inflacija porasla u Evropskoj uniji

U istom periodu zabeleženo je drugačije kretanje inflacije u Evropskoj uniji. Stopa je sa 2,9 odsto u junu povećana na tri odsto u julu.

300x250 vavada 7

U evrozoni je međugodišnja inflacija iznosila 2,8 odsto u junu, a potom je u julu povećana na 2,9 odsto.

728x90 vavada 4

Podaci pokazuju da je rast cena u Srbiji tokom jula bio za 0,8 procentnih poena niži nego u čitavoj EU i za 0,7 procentnih poena niži nego u evrozoni.

Allyspin 300x250

Samo šest članica bolje od Srbije

Od 27 država članica Evropske unije, nižu međugodišnju inflaciju od Srbije u julu imale su samo Švedska, Češka, Mađarska, Danska, Estonija i Malta.

Na drugoj strani liste našla se Rumunija, u kojoj je zabeležena ubedljivo najviša stopa inflacije od 8,2 odsto.

Za njom slede Litvanija sa 5,4 odsto, kao i Bugarska i Kipar, gde je međugodišnja inflacija iznosila po 4,4 odsto.

SGCasino 300x250

Hrana u Srbiji pojeftinila

Jedna od najvećih razlika između Srbije i Evropske unije zabeležena je kod cena hrane.

U Srbiji je hrana na međugodišnjem nivou pojeftinila za 1,4 odsto u junu, dok je u julu pad cena ubrzan na 3,1 odsto.

300x250

Istovremeno, u Evropskoj uniji cene hrane nastavile su da rastu. U junu su bile više za 1,6 odsto nego godinu dana ranije, a u julu za 1,2 odsto.

Razlike između Srbije, EU i evrozone zabeležene su u gotovo svim grupama proizvoda, osim kod energije.

Usluge i industrijski proizvodi skuplji

Analiza pokazuje i da je Srbija zabeležila osetno veći međugodišnji rast cena usluga i neenergetskih industrijskih proizvoda.

Uprkos tome, ukupna stopa inflacije ostala je niža od proseka Evropske unije i evrozone, prvenstveno zahvaljujući padu cena hrane.

Najnoviji podaci tako pokazuju da je Srbija tokom jula bila među evropskim zemljama sa najnižom inflacijom, dok su pojedine članice EU zabeležile višestruko veći rast potrošačkih cena.

Izvor: Makroekonomske analize i trendovi (MAT)