U prisustvu naučno-istraživačkih radnika i akademske zajednice sa univerziteta Ben-Gurion, Bar-Ilan, Rajhman, Tel-Aviv, centara poput Jad vašem, direktora arhiva, predstavnika Jerusalimske Patrijaršije na čelu sa Mitropolitom Konstantine Aristarhom, Ambasada, te članova srpske zajednice u Izraelu, kao i onlajn uključenih širom sveta predstavljena je ova značajna zbirka dokumenata o zločinima ustaša nad Srbima, Jevrejima i Romima koju je priredio dr Milan Koljanin.
Na promociji su izlagali dr Nebojša Kuzmanović, direktor Arhiva Vojvodine, glavni urednik, o izvorima dokumenata, dr Kiril Feferman, predsedavajući Centra istorije Holokausta na Univerzitetu Ariel, o Holokaustu i genocidu u Jugoslaviji tokom Drugog svetskog rata iz evropske perspektive, dr Milan Koljanin o sadržaju zbirke, Nj.P. Jovan Ćulibrk, Episkop pakračko-slavonski o Jugoslaviji kao istraživačkoj laboratoriji za termin genocida i Aleksandar Nikolić, počasni konzul Republike Srbije u Izraelu, na temu od distorzije Holokausta i genocida do apologetike žrtava. Prisutne je pozdravio ministar spoljnih poslova Marko Đurić koji se nalazi u izuzetno uspešnoj zvaničnoj poseti Izraelu.
Englesko izdanje zbornika „Ustaška zverstva“ objavljeno 2025. pet godina po izdanju na srpskom jeziku zasniva se na autentičnim nemačkim zapisnicima i fotografijama iz 1941. i 1942, a sam zbornik sadrži 165 dokumenata i 62 fotografije iz fonda Slavka Odića koji se čuva u Arhivu Vojvodine. Odić je kao rukovodilac u Upravi vojne bezbednosti imao na raspolaganju nemačke arhivske fondove, među kojima se izdvajao fond komandanta Službe bezbednosti u okupiranoj Srbiji.
Policijski dosije na onovu kojeg je ova zbirka nastala bazira se na dokumentima različite provenijencije, koji su prikupljani u Gestapou u okupiranoj Srbiji od leta 1941. do sredine naredne godine. Osnovni cilj prikupljanja ovih dokumenata je bio da se prati stanje u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, pre svega provođenje ustaške politike genocida nad Srbima njegovog toka i posledica. Kako je genocid izazvao masovni srpski ustanak čime su bili ugroženi i nemački interesi i njihovo sve veće vojno angažovanje, nacistički faktori u okupiranoj Srbiji i u ustaškoj državi nastojali su da donekle utiču na politiku uništenja Srba. Iako je najveći broj dokumenata vezan za genocid nad Srbima, oni su veoma značajni i za istraživanje Holokausta u NDH.
Na osnovu njih se vidi da su nacistički predstavnici pratili tok Holokausta u NDH uporedo sa genocidom nad Srbima. Osnovni zaključak koji može da se donese na osnovu dokumenata je da je ubijanje Jevreja bilo u potpunosti u rukama ustaške države i da se gotovo isključivo sprovodilo u logorima smrti, prvo u logoru Gospić (sistem logora Gospić-Jadovno-Pag), a zatim u Jasenovcu. Na osnovu dokumenata može da se zapazi da su nemački predstavnici u Zagrebu na pitanje progona Jevreja gledali i iz ugla nemačko-italijanskih odnosa i da su u leto i jesen 1941. bili nezadovoljni tempom sprovođenja Holokausta.
Ovde se mogu naći i podaci o ustanovama koje su sprovodile pljačku srpske i jevrejske imovine kao što je Državno ravnateljstvo za ponovu. Posebno su važni dokumenti koji se odnose na ustaške logore i njihove zatočenike. Ove, kao i sve druge dokumente treba koristiti uz najveću kritičnost i uvek se moraju imati uvidu okolnosti nastanka i motivi onih koji daju izjave. Ipak, nedvosmislen je zaključak da su u ustaškim logorima masovno internirani i ubijani i Srbi i Jevreji, kao i da su logorske vlasti nastojale da stvore što veću jaz među samim zatočenicima da bi što efikasnije sprovodili njihovo uništavanje.
Može da se uoči da su ustaške vlasti u logorima nastojale da stvaraju antagonizme ne samo između Srba i Jevreja, nego i između samih Jevreja. U dokumentima se mogu naći i svedočenja o pojedinim zločinima nad zatočenim Jevrejima, kao što je opis ubijanja jevrejskog zatočenika zbog klipa kukuruza. U knjizi su i dokumeti u kojima se opisuju neki od zločina nad Jevrejima počinjenih van logora od koji je svakako najveći zversko ubijanje 300 Jevreja svih uzrasta na mostu u Brčkom 12. decembra 1941.
Na osnovu svega može da se zaključi da je zbirka dokumenata pod naslovom „Ustaška zverstva“, koju je priredio dr Milan Koljanin, saradnik Memorijalnog centra „Staro sajmište u Beogradu, značajan izvor važnih podataka ne samo za istoriju stradanja Srba u ustaškoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, nego i za sprovođenje Holokausta u NDH, a time i za opštu istoriju Holokausta.






