Detalji sporazuma još nisu objavljeni, a očekuje se da će biti finalizovan tokom zasedanja Generalne skupštine UN u Njujorku. Danska i Grenland ističu da njihov suverenitet i pravo Grenlanda na samoopredeljenje ostaju netaknuti.
„Rešeno je“, rekao je američki ambasador u Belgiji Bill White, i istakao da je sporazum smirio spor između Vašingtona i njegovih evropskih saveznika. „Svima sam govorio da se opuste. Sve će biti u redu. A juče je objavljeno da je sve u redu“, rekao je Vajt.
Tramp je predstavio sporazum kao veliku pobedu za Vašington. Na svojoj društvenoj mreži, Truth Social, tvrdio je da on daje SAD „stalnu kontrolu nad bezbednošću“ Grenlanda. „Od sada, nijedan američki protivnik NIKADA neće moći da ima bazu na Grenlandu, vojno prisustvo na Grenlandu ili da sprovodi osetljive investicije na Grenlandu bez našeg izričitog pismenog odobrenja “, objavio je Tramp.
Trampovo tumačenje ne znači da se Grenland prenosi pod američki suverenitet. Danska premijerka Mete Frederiksen je naglasila da sporazum priznaje „suverenitet i teritorijalni integritet Kraljevine Danske i pravo grenlandskog naroda na samoopredeljenje“.
Grenlandski premijer Jens-Frederik Nilsen takođe je pozdravio sporazum, rekavši da je on „za dobrobit svih“ i da će ojačati bezbednost ostrva. „Moramo dobro da se brinemo o Grenlandu, da budemo jedinstveni oko onoga što je najvažnije i da ostanemo čvrsti u zahtevu da se prema nama uvek postupa sa poštovanjem“, rekao je Nilsen.
NATO dobija sve veću ulogu
Prema rečima danskog ministra spoljnih poslova Larsa Lokea Rasmusena, bezbednost Grenlanda neće postati isključiva odgovornost SAD. Očekuje se da će sporazum dati NATO-u veću ulogu u odbrani Arktika, a saveznici će zajednički preuzeti veću odgovornost za bezbednost regiona.
Još nije jasno da li će novi aranžman izmeniti sporazum o odbrani između SAD i Danske iz 1951. godine, koji već daje Vašingtonu širok pristup Grenlandu i raspoređivanje snaga. Danas, SAD imaju svemirsku bazu Pitufik na ostrvu, svoju najseverniju vojnu instalaciju, koja se koristi za rano upozoravanje na rakete, protivraketnu odbranu i nadzor svemira.
Rojters izveštava da je novi sporazum namenjen proširenju američkog vojnog prisustva i ograničavanju mogućnosti zemalja koje Vašington smatra protivnicima da uspostavljaju baze ili investiraju u strateški osetljive sektore Grenlanda. Tačan obim novih prava SAD ostaje nejasan.
Meseci napetosti zbog Grenlanda
Sporazum dolazi nakon višemesečnog spora između Trampove administracije i evropskih saveznika.
Od povratka u Belu kuću u januaru 2025. godine, Tramp je više puta tvrdio da je američka kontrola nad Grenlandom neophodna za nacionalnu bezbednost , upozoravajući da bi u suprotnom Rusija ili Kina mogle povećati svoj strateški uticaj na ostrvu. Takođe je više puta pokrenuo mogućnost preuzimanja Grenlanda, što su Danska, grenlandske vlasti i evropski lideri snažno odbacili.
Vajt je uporedio Trampov odnos sa evropskim saveznicima sa brakom. „Ponekad vam je potrebno malo stroge ljubavi, a stroga ljubav je zapravo veoma efikasna“, rekao je američki ambasador za Evronjuz. Sporazum je pozdravila i danska premijerka Frederiksen, koja je uoči svoje posete Generalnoj skupštini UN govorila o „izgledima za dobar dogovor“ za Grenland, Dansku i SAD, piše Euronews.
EU povećava investicije u Grenlandu





