Prema tumačenju Poreska uprava Srbije, u ovim situacijama doprinosi se obračunavaju isključivo na stvarni iznos naknade zarade, bez obaveze da se osnovica „podigne“ na zakonski minimum.
Šta se menja kod bolovanja preko 30 dana
Za razliku od redovne zarade, gde postoji najniža osnovica na koju se moraju obračunati doprinosi, kod dužeg bolovanja to pravilo ne važi.
Razlog je taj što zaposleni tada ne prima zaradu od poslodavca, već naknadu iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja. Upravo zbog toga zakon predviđa izuzetak – doprinosi se računaju samo na iznos koji zaposleni zaista dobije.
Kako to izgleda u praksi
U standardnim okolnostima, doprinosi se obračunavaju najmanje na minimalnu osnovicu (oko 51.000 dinara), čak i ako je plata niža.
Međutim, kod bolovanja dužeg od 30 dana:
- ako zaposleni prima 65% plate i taj iznos padne ispod minimalne osnovice
- doprinosi se obračunavaju samo na taj niži iznos, bez dodatnog „dopunjavanja“.
Na primer, ako je plata 50.000 dinara, a naknada tokom bolovanja 32.500 dinara, doprinosi se obračunavaju upravo na taj iznos – a ne na minimalnu osnovicu.
Šta to znači za poslodavce i zaposlene
Za poslodavce to znači manji trošak, jer nemaju obavezu da uplaćuju doprinose do minimalne osnovice.
Za zaposlene, međutim, to može imati dugoročan efekat – jer se doprinosi uplaćuju na manji iznos, što može uticati na visinu buduće penzije.
Kako utiče na penziju
Kod obračuna penzije ne gleda se samo radni staž, već i visina osnovice na koju su uplaćeni doprinosi.
Ako je osnovica niža zbog dužeg bolovanja, i penzioni „poeni“ će biti niži, što u slučaju dužih odsustava može dovesti do blagog smanjenja buduće penzije.
Bolovanje duže od 30 dana donosi olakšanje za poslodavce, ali i važne posledice za zaposlene. Zato je važno imati u vidu da se u tom periodu doprinosi obračunavaju drugačije – i da to može uticati na dugoročna primanja, piše Euronews.rs
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
