TRI VAŽNE INFORMACIJE ZA PENZIONERE! Oglasio se Fond PIO

300x250

U zvaničnom glasilu Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (Fond PIO), Glasu osiguranika upozoravaju se penzioneri na tri najčešće pretnje na internetu:

728x90 vavada 4

–  Fišing

300x250

– Krađa identiteta

728x90 vavada 8

– Onlajn šoping prevare

300x250 vavada 6

Kako se ističe, internet je postao važan, takoreći neophodan deo modernog života, koji smo oberučke prigrlili i bez kog danas teško možemo da zamislimo dan.  Za seniore koji se osećaju izolovano i usamljeno, koji često imaju problema sa zdravljem i pokretljivošću, digitalni svet predstavlja priliku da se povežu sa porodicom, prijateljima ali i sa spoljnim svetom koji im je fizički manje dostupan.

Ipak, kako se navode prihvatanjem tehnologije raste i izloženost pretnjama koje vrebaju na „mreži”.

Kako je tehnologija postala dostupnija ali i prilagođenija korisnicima, tako se i

300x250 vavada 6

broj seniora u svetu koji koriste internet značajno povećao. Stariji građani najviše koriste internet kako bi ostali u kontaktu sa svojim najmilijima putem video poziva i društvenih mreža; ili pratili informacije o najnovijim dešavanjima; kako bi se informisali o oblastima koje ih interesuju, poput zdravlja, raznih hobija, a sve češće i za plaćanje računa preko e-bankinga i onlajn kupovinu.

Navodi se da je uključivanje starijih u digitalni svet nesumnjivo je pozitivno, ali to istovremeno donosi i njihovu izloženost rizicima kojih nekada nisu svesni i sa kojima ne znaju kako da se nose. Oni su često na meti

300x250 vavada 3

sajber kriminalaca upravo zbog nedostatka iskustva i nedovoljnog poznavanja mera zaštite.

Najčešće pretnje sa kojima se stariji sreću na internetu su fišing, krađa

identiteta i onlajn šoping prevare.

Fišing 

Fišing je sigurno najzastupljeniji vid sajber opasnosti. Lažne SMS poruke ili mejlovi, za koje se na prvi pogled čini da dolaze od proverenih i pouzdanih kompa nija, imaju za cilj da namame žrtve da daju osetljive informacije poput podataka o bankovnim računima ili lozinke. Pojavili

su se i slučajevi tzv. spufinga gde se prevaranti predstavljaju kao prijatelji i traže od građana sliku platne kartice.

Česta pojava je i krađa identiteta, koja se realizuje tako što stariji (i ne samo

oni) nesvesno dele lične podatke na neobezbeđenim veb adresama ili javnim

platformama. Sajber kriminalci koriste društvene mreže kako bi prikupili tuđe

lične podatke i iskoristili ih za lažne aktivnosti.

Naročito su ugroženi oni koji nisu upoznati sa podešavanjima privatnosti ili olako dele lične podatke. Lažne veb stranice za e-trgovinu i ponude koje na prvi pogled izgledaju previše dobro da bi bile istinite su veoma privlačne, ali najčešće dovode do finansijskih gubitaka ili prikupljanja podataka o

karticama.

U tim slučajevima, pre nego što se bilo šta prihvati, uvek treba proveriti izvor i posavetovati se sa nekim kome

verujete, a ukoliko naiđete na problem ili sumnjivu situaciju, obratite se članovima porodice, prijateljima.

Još jedan od problema je velika količina dezinformacija na mrežama koja nas može navesti da donesemo odluku na osnovu neistinitih ili obmanjujućih podataka što može imati ozbiljne posledice.

Kako bismo internet učinili sigurnijim mestom za sve, neophodno je da se svi i aktiviramo. Porodica, zajednica i organizacije moraju da rade zajedno kako bi starije naoružali znanjem i alatima potrebnim da budu sigurni na mreži.

Najefikasniji način da se unapredi bezbednost na internetu je svakako edukacija. Dostupne obuke, prilagođene starijima su najbolji način da naučimo seniore da prepoznaju fišing i sumnjive linkove, koriste jake lozinke koje sadrže kombinaciju velikih i malih slova, brojeva i simbola, a izbegavaju jednostavne reči ili podatke koji se lako mogu pogoditi (datum rođenja ili ime

kućnog ljubimca), te razumeju podešavanja na društvenim mrežama koja se odnose na privatnost.

Upozorenje je da nikome ne šalju slike platnih kartica

Upozorenje je da nikome ne šalju slike platnih kartica, naročito ne zadnje strane gde se nalazi CVV kod, i da ne čuvaju fotografije kartica u telefonu.

Kod onlajn plaćanja treba voditi računa da je u pitanju stranica koja je verifikovana od strane platnih institucija, a preporučeno je i da se ne čuvaju

podaci o plaćanju. Instaliranje i redovno ažuriranje antivirusnih softvera i korišćenje sigurnih, lozinkom zaštićenih wifi mreža se podrazumeva.

Seniori, kao deo digitalne zajednice, imaju pravo da uživaju u svim pogodnostima interneta bez straha od prevara i zloupotreba. Uz malo znanja i primenu jednostavnih saveta, internet može postati sigurno mesto za sve generacije, navodi se glasilu Fonda PIO.

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Wazamba 300x250

Pročitajte još...  "Kao da nisam ni postojao..." - bivši izvršni direktor Diznija otvorio srce posle otkaza
Molimo sve portale, ako kopirate članak sa našeg portala, navedite nas kao izvor informacije. ✅