Ormuz je ovih dana verovatno jedno od najpoznatijih geografskih imena na svetu, ali većina ljudi o njemu zna tek nekoliko stvari.
Znamo da je reč o području kroz koje prolazi veliki deo svetske nafte, da njime plove tankeri i da se zbog političkih i vojnih napetosti redovno pojavljuje u vestima. Ipak, uglavnom govorimo o Ormuskom moreuzu, dok nam ostrvo koje nosi isto ime ostaje prilično nepoznato.
A ono je, moglo bi se reći, mnogo zanimljivije nego što bi se moglo zaključiti iz geopolitičkih izveštaja.
Ostrvo duginih boja koje je inspirisalo neobičan arhitektonski projekat
Smešten u Persijskom zalivu, uz iransku obalu, Ormuz ima manje od 6.000 stanovnika i pejzaž kakav se retko viđa. Njegove planine, obale i doline bogate su mineralima koji zemlji daju crvene, žute, narandžaste i ljubičaste nijanse. Zbog toga ga nazivaju Dugim ostrvom.
Toliko je raznobojno da su lokalni umetnici još 2008. godine počeli da izrađuju ogromne tepihe od zemlje, slažući šare od prirodnih pigmenata. Bila je to originalna ideja kojom su želeli da privuku posetioce, ali se ubrzo pokazalo da jednodnevni izleti donose ograničenu ekonomsku korist stanovnicima, koji su tradicionalno uglavnom živeli od ribarstva.
U potragu za dugoročnijim rešenjem uključio se producent Ehsan Rasoulof, koji je okupio stručnjake različitih profila, među njima i arhitekte iz teheranskog biroa ZAV Architects. Tako je nastala inicijativa Presence in Ormuz, zamišljena kao niz manjih projekata koji bi ostrvu doneli nove sadržaje i omogućili lokalnom stanovništvu da aktivno učestvuje u njegovom razvoju.
Prvi takav projekat bio je kulturni centar Rong, izgrađen u blizini pristaništa, sa dve kupole i stepenicama koje služe kao mesto okupljanja. Nakon njega usledio je mnogo ambiciozniji poduhvat.
Naselje od 200 šarenih kupola izgleda kao prizor iz bajke
Na obali je izgrađeno naselje sa 200 kupola, obojenih u plavu, zelenu, crvenu, žutu i narandžastu boju. Gledajući fotografije, teško je izbeći asocijaciju na dečje crteže ili scenografiju nekog fantastičnog filma.
Kupole se razlikuju po veličini i obliku, ponegde se dodiruju, dok između njih vijugaju prolazi i staze. Iz daljine čitav kompleks podseća na šarene brežuljke koji su se spustili do mora, što je zapravo veoma blisko prvobitnoj zamisli arhitekata.
Projekat Majara Residence potpisuje biro ZAV Architects, koji predvodi arhitekta Mohamadreza Ghodousi. Na površini od približno 4.300 kvadratnih metara arhitekte su oblikovale kompleks bez ograda, inspirisan mineralnim bojama ostrva i tradicionalnim građevinama za skladištenje vode.
Kroz naselje se može slobodno prolaziti, a smeštajni kapacitet za najviše 75 gostiju i deset rezidencijalnih prostora za umetnike povezani su sa restoranima, prodavnicama rukotvorina, bibliotekom i drugim sadržajima namenjenim i lokalnom stanovništvu.
Takva organizacija omogućava susrete turista i stanovnika kroz svakodnevne aktivnosti, što je od samog početka bila jedna od osnovnih ideja projekta.
Neobična tehnika gradnje: Kupole od zemlje i peska umesto cigle i betona
Način gradnje zaslužuje jednaku pažnju kao i neobičan izgled naselja. Primenjena je tehnika superadobe, koju je razvio iransko-američki arhitekta Nader Khalili.
Vreće napunjene zemljom i peskom, uz dodatak male količine cementa, slažu se u slojeve koji formiraju zaobljene konstrukcije. U naselju Majara kupole su dodatno ojačane čelikom i zaštićene završnim slojem otpornim na vremenske uslove.
Pošto ova tehnika zahteva mnogo ručnog rada, a relativno malo skupog materijala, omogućila je zapošljavanje lokalnog stanovništva, koje je potrebne veštine sticalo tokom same izgradnje.
Iako kupole izgledaju kao prirodni nastavak šarenog ostrvskog tla, obojene su veštačkim pigmentima kako se gradnjom ne bi dodatno iscrpljivali lokalni mineralni resursi.
Arhitekte su predvidele i samostalna infrastrukturna rešenja kojima se smanjuje opterećenje ograničenih zaliha vode i energije. Čitav projekat osmišljen je u skladu sa mogućnostima ostrva, uz uvažavanje njegovih prirodnih karakteristika i potreba stanovništva, piše Putni kofer.
Majara Residence završena je 2020. godine, dok se šira inicijativa nastavila razvijati.
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.






