Ukrajina

Krimski most gađan „neptunima“: Putin: „Odustajemo!“ (FOTO)

Wazamba 300x250

Rat u Ukrajini – 1.730. dan. Američki i kineski predsednici, Donald Tramp i Si Đinping imaju dovoljno uticaja da primoraju šefa Kremlja Vladimira Putina da okonča rat u Ukrajini, izjavio je ukrajinski lider Volodimir Zelenski. Moskva poručuje da su Putin i Tramp posvećeni mirnom rešenju i da je dijalog ključan

720x90

Rusija je diplomatskim kanalima pozvala predstavnike evropskih zemalja da dođu u Moskvu kako bi izneli svoje stavove o rešavanju rata u Ukrajini, nakon čega će biti odlučeno u kom formatu će biti nastavljen dijalog o tom pitanju, izjavio je danas predsednik Rusije Vladimir Putin.

Wazamba 300x250

Odgovarajući na pitanje Interfaksa na konferenciji za novinare u Šenženu, Putin je rekao da Moskva želi da unapred razjasni kakve predloge i pristupe evropske zemlje nameravaju da iznesu u okviru mirovnog procesa.

720x90

„Moramo da razumemo sa čim će Evropa doći na te pregovore. Zato smo diplomatskim kanalima predložili Evropljanima da dođu u Moskvu kako bismo utvrdili njihov stav“, rekao je Putin.

300x250

On je naglasio da će Rusija nakon toga odlučiti u kom formatu će nastaviti dijalog o Ukrajini.

Putin je naveo da Sjedinjene Američke Države uporno traže od Moskve da pristane na učešće evropskih zemalja u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini.

Prema njegovim rečima, Rusija je saglasna sa tim da bezbednost Ukrajine treba da bude deo šire evropske bezbednosne arhitekture, ali je ocenio da je neobično razgovarati o bezbednosti Evrope bez učešća evropskih zemalja. 

300x250

Predsednik Rusije Vladimir Putin ocenio je danas da je trilateralni sastanak sa predsednicima Sjedinjenih Američkih Država i Kine, Donaldom Trampom i Si Đinpingom, predstavljao istorijski događaj i izrazio želju da takvi susreti budu nastavljeni, ističući da je tokom razgovora postignuto međusobno razumevanje o nizu ključnih međunarodnih pitanja, uključujući ukrajinski sukob, bezbednost i reformu Ujedinjenih nacija.

„Ranije nije bilo takvih sastanaka, a sada je održan. To je, bez sumnje, jedna stranica u istoriji diplomatije“, rekao je Putin na konferenciji za novinare, sumirajući rezultate posete Šenženu.

300x250

On je, navode RIA Novosti, naveo da bi želeo da trilateralni susreti sa liderima SAD i Kine budu nastavljeni, dodajući da je tokom razgovora postignuto međusobno razumevanje o pojedinim ključnim pitanjima. Putin je sastanak ocenio kao koristan i istakao da je razgovor protekao u otvorenoj atmosferi, nakon zvaničnog i protokolarnog dela.

Prema njegovim rečima, lideri tri države razgovarali su o ukrajinskoj krizi, situaciji na Bliskom istoku i Korejskom poluostrvu, kao i o međunarodnoj bezbednosti u najširem smislu. On je naveo da međunarodna bezbednost u velikoj meri zavisi od Rusije, Kine i SAD, a da je jedna od tema razgovora bila i sprečavanje širenja nuklearnog oružja.

Govoreći o sukobu u Ukrajini, Putin je rekao da je Rusija prihvatila kompromisne predloge SAD u vezi sa njegovim rešavanjem i ponovio da američki predsednik Donald Tramp iskreno nastoji da doprinese okončanju sukoba.

„Nemam nikakve sumnje da predsednik Tramp iskreno želi da reši sukobe, uključujući ukrajinski, kao i da unapredi bilateralne odnose u nizu oblasti, među kojima je za nas posebno važan odnos Rusije i SAD“, rekao je Putin.

Putin je istakao da je Rusija spremna da u okviru redovnih diplomatskih i radnih kontakata razgovara o rešavanju sukoba u Ukrajini. Rekao je i da su razgovarali i o mogućoj reformi Ujedinjenih nacija, ističući da je potrebno prilagoditi rad te međunarodne organizacije savremenim okolnostima.

„Svi priznajemo da je to neophodno učiniti i prilagoditi rad ove univerzalne organizacije realnostima današnjeg vremena“, rekao je ruski predsednik.

Prema njegovim rečima, razmatrana su i pitanja slobode plovidbe, kao i rizici povezani sa razvojem veštačke inteligencije. On je dodao da Rusija i SAD imaju slične stavove o pitanjima civilizacijskih vrednosti i da je tokom razgovora sa Trampom i Si Đinpingom postojalo potpuno međusobno razumevanje.

Putin je ocenio i da Međunarodni krivični sud očigledno izlazi iz okvira svojih nadležnosti. Ranije danas, u kineskom gradu Šenženu, održan je trilaterani sastanak Putina, Tramp i Sija na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC).

Putin: Razmatrali smo dogovor sa UKR, ali nakon napada na Krimski most odustajemo

Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da je sa Savetom bezbednosti Rusije razmatrao mogućnost postizanja dogovora sa Ukrajinom o prekidu vatre u pojedinim oblastima, ali da je od te ideje odustao nakon nedavnih napada ukrajinskih oružanih snaga na Krimski most.

„Nakon napada na Krimski most nećemo pregovarati“, rekao je Putin novinarima danas po završetku trilateralnog sastanka sa predsednicima Sjedinjenih Američkih Država i Kine, Donaldom Trampom i Si Đinpingom, prenosi TASS.

On je najavio da će odgovor Rusije na napade na Krimski most biti „znatno bolniji“ i poručio da će most biti obnovljen.

Prema navodima iz izveštaja, Ukrajina je tokom protekle nedelje tri puta napala Krimski most, a u jednom od napada oštećen je njegov luk, zbog čega je obustavljen saobraćaj za drumska vozila.

Ruske trupe su pogodile stambenu zgradu u Izjumu, u Harkovskoj oblasti, izvestio je šef OVA Oleg Sinegubov, piše Ukrinform.

Dodao je da je broj ranjenih porastao na 16. 

Generalštab Oružanih snaga Ukrajine potvrdio je da je železnička pruga na Kerčkom mostu oštećena ukrajinskim raketama „neptun“.

Navodi se da je cilj pogođen, a da je blokiran saobraćaj mostom. Železnička pruga je oštećena.

Generalštab je naglasio da je ovaj most glavna kopnena arterija kroz koju ruska vojska snabdeva gorivom, municijom i opremom svoje grupe na jugu.

Predsednik Volodimir Zelenski je stigao u Berlin, gde će učestvovati na sastanku „koalicije voljnih“.

„Stigli smo sa timom u Berlin. Pred nama je sastanak ‘koalicije voljnih’. Biće predstavljeno više od 40 partnera, uključujući i tim predsednika Amerike“, rekao je Zelenski.

Dodao je da ima i planirane bilateralne sastanke s evropskim partnerima, posebno s nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom. 

Trilateralni sastanak između ruskog predsednika Vladimira Putina, kineskog predsednika Si Đinpinga i američkog predsednika Donalda Trampa na marginama samita APEK-a u Šendženu u Kini završen je nakon sat i po vremena, javila je RIA Novosti.

Agencija Izvestija prenosi da su Putin, Tramp i Si Đinping usvojili deklaraciju o miru.

Rusija, Kina i Sjedinjene Američke Države će povećati proizvodnju i zalihe naftnih derivata, navodi se u deklaraciji.

Lideri su ponovo potvrdili važnost stabilnog snabdevanja energijom.

Sastanak je održan u državnoj rezidenciji Ćilin šandžuang, nazvanoj po „kineskom jednorogu“ – simbolu dugovečnosti i prosperiteta. 

Si je izjavio da je ovaj sastanak prvi te vrste u istoriji i da ima „preloman značaj” i pozvao velike sile da izvuku pouke iz istorije i zajednički rade na očuvanju svetskog mira i stabilnosti, ističući da sukobi između velikih sila vode svet u haos, preneo je „Saut Čajna morning post“.

Dodao je da bi tri zemlje trebalo da sarađuju kako bi se suočile sa globalnim izazovima i „poslužile kao primer” ostatku sveta.

Tramp se složio sa Sijevim stavom, rekavši da ovaj trilateralni sastanak „zaista ispisuje istoriju” i da tri zemlje imaju „posebnu odgovornost” da održe produktivan dijalog.

„Nikada nije postignut mir odbijanjem prilika za angažovanje”, dodao je američki lider.

Ruski predsednik Putin je izneo sličan stav, naglašavajući da ove tri zemlje imaju odgovornost da očuvaju međunarodni mir. On navodi da Rusija, Kina i Sjedinjene Države mogu da ojačaju globalnu stabilnost ukoliko budu konstruktivno sarađivale.

Istakao je da Rusija, Kina i SAD imaju mnogo zajedničkih interesa u rešavanju regionalnih sukoba, uključujući i rešavanje sukoba u Ukrajini.

Broj povređenih u napadu ukrajinskog dronova na Kursk porastao je na 11, saopštio je guverner Kurske oblasti Aleksandar Hištajn.

Potrošači u pet ukrajinskih oblasti ostali su bez električne energije zbog ruskih napada na energetsku infrastrukturu, saopštila je ukrajinska nacionalna energetska kompanija Ukrenergo.

Kako je navedeno, ruske snage su tokom prethodna 24 sata napadale objekte za proizvodnju, prenos i distribuciju električne energije, a bez struje su potrošači u Dnjepropetrovskoj, Žitomirskoj, Zaporoškoj, Nikolajevskoj i Sumskoj oblasti. Zbog oštećenja energetske opreme u Sumskoj, Poltavskoj, Harkovskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti uvedena su vanredna isključenja električne energije.

U pojedinim regionima na snazi su i rasporedi ograničenja potrošnje za industriju, kao i planska isključenja za sve kategorije potrošača, u obimu od pola do tri grupe isključenja. Ekipe energetskih službi rade na otklanjanju kvarova i obnovi snabdevanja električnom energijom.

Predsednik Rusije Vladimir Putin, lider SAD Donald Tramp i kineski predsednik Si Đinping sastali su se na marginama samita APEK-a u Šendženu.

Ovo je prvi trilateralni susret lidera Rusije, SAD i Kine u istoriji.

Pregovori se održavaju u državnoj rezidenciji „Ćilinj Šandžuang“, gde su dan ranije održani sveobuhvatni pregovori Vladimira Putina i kineskog predsednika Si Đinpinga.

Ceo tekst možete pročitati OVDE.

U noći između 17. i 18. novembra, dežurne snage protivvazdušne odbrane presrele su i uništile 184 ukrajinske bespilotne letelice avionskog tipa iznad Belgorodske i Rostovske oblasti, Krasnodarskog kraja, Republike Krim i akvatorije Azovskog mora. U Adigeji su ostaci jednog drona oštetili stambene objekte, devet osoba je povređeno, a izbili su i požari u dva industrijska postrojenja, piše AIF.ru.

Odgovor Rusije bio je mnogo obimniji od pukog odbijanja napada: Oružane snage Ruske Federacije prešle su na sistematsko uništavanje infrastrukture koja obezbeđuje borbenu sposobnost Oružanih snaga Ukrajine (OSU). Vojni eksperti govore o odluci koja bi, prema njihovim tvrdnjama, trebalo da dovede kijevski režim do kapitulacije.

Pukovnik u penziji i vojni ekspert Anatolij Matvijčuk otkrio je u razgovoru za portal AIF.ru pravce iz kojih se lansiraju bespilotne letelice.

Prema njegovim rečima, napadi na Krasnodar i Rostovsku oblast izvode se iz Zaporoške oblasti, kao i sa onih teritorija Hersonske oblasti i Donjecke Narodne Republike (DNR) koje su još uvek pod kontrolom protivničkih snaga.

„Krasnodarski kraj je najranjivije područje. Naime, sve železničke pruge i drumski putevi koji vode ka Krimu i liniji fronta prolaze kroz ovaj region. Neprijatelj nastoji da poremeti logističke lance koji povezuju ruske regione sa poluostrvom i zonom borbenih dejstava“, naglasio je ekspert.

Matvijčuk je uveren da osnovni cilj ovakvih napada ostaje nepromenjen – protivnik pokušava da vodi „posrednički rat“ (proksi-rat), računajući ne samo na vojni već i na psihološki efekat.

„Kijev očekuje slom na svim frontovima“, izjavio je on.

Odgovor Rusije je, prema tvrdnjama eksperta, razoran i strateški. Oružane snage Ruske Federacije izvode masovne napade na kritično važnu infrastrukturu koja utiče na borbenu sposobnost ukrajinske vojske.

Matvijčuk je izneo pretpostavku da je komanda ruske vojske donela važnu odluku koja bi, kako tvrdi, mogla da primora Volodimira Zelenskog i njegov režim na konačnu kapitulaciju.

„Izvodimo udare na kritične infrastrukturne objekte koji utiču na borbenu sposobnost OSU. Naravno, reč je o logistici i transportu. U Kijevu su prethodnog dana ponovo izvedeni napadi na Južni i Severni most“, izjavio je ekspert.

On je istakao da je nakon napada ukrajinskih snaga na Krimski most i ruske rafinerije nafte ruska vojska promenila pristup i sada „bez ikakvih skrupula gađa objekte koji su ranije, slikovito rečeno, bili na spisku objekata namenjenih zadovoljavanju socijalnih potreba stanovnika Kijeva“.

„Najverovatnije je doneta odluka da se praktično potpuno onesposobe socijalna, administrativna i vojna infrastruktura, sa ciljem stvaranja uslova za kapitulaciju kijevskog režima“, izjavio je Matvijčuk.

Pojačavanje napada iz Kijeva u trenutku kada se vode mirovni pregovori, uključujući i napade na Krimski most, pokazuje da je Zelenski „izgubio kontrolu nad sobom“ i da njegovi postupci predstavljaju „agoniju režima“, ocenio je Matvijčuk.

„Danas posmatramo agoniju Zelenskog. Trampova administracija mu je postavila ultimatum. Međutim, lider kijevskog režima, uprkos tome, odlučio je da ide na sve ili ništa. O tome svedoče napadi na ruske rafinerije nafte, a pre svega na Krimski most… Zelenski je izgubio kontrolu nad sobom i kladi se na terorističke aktivnosti u okviru političkog dijaloga“, izjavio je ekspert.

Prema njegovim rečima, Kijev deluje uz podršku Evrope, koja nastoji da terorističkim metodama, u trenutku održavanja pregovora, ublaži ruski stav o pitanjima teritorijalne pripadnosti.

Međutim, kako je naglasio Matvijčuk, protivnici u tome neće uspeti:

„Rusija je odavno jasno saopštila svoje uslove i nema nameru da od njih odustane.“

U jednoj zgradi u centru ruskog grada Kurska pojavio se dim usled napada ukrajinskih bespilotnih letelica, dok je iznad grada dejstvovala protivvazdušna odbrana, saopštio je danas gubernator Kurske oblasti Aleksandar Hinštajn.

„Neprijateljske bespilotne letelice napale su Kursk. Iznad grada aktiviran je naš sistem protivvazdušne odbrane. Prema preliminarnim informacijama, došlo je do zadimljenja u jednoj od zgrada u centru Kurska“, naveo je Hinštajn na platformi Maks.

On je dodao da se informacije o posledicama napada još proveravaju i da je situacija „pod kontrolom“.

Predsednik Volodimir Zelenski rekao je da je Ukrajina udarila na Krimski most jer Rusija ne poštuje nikakva pravila.

„Čak i tokom rata, Rusija ne poštuje nikakva pravila, čak ni pravila ratovanja. Ukrajina pokušava da deluje u skladu sa tim pravilima i šteta je što mora da živi u takvom ratu“, rekao je Zelenski za En-Bi-Si njuz.

Pored toga, naglasio je da Rusi svih ovih godina napadaju Ukrajinu.

„Napadaju nas svih ovih godina — mostove, a ljudi su zaboravili na to, ali mnogi mostovi, železničke pruge itd. su uništeni. A ove godine, od samog početka, postavili su sebi cilj da unište našu infrastrukturu, železničke pruge i mostove. Napadali su nekoliko puta. I, naravno, morali smo da odgovorimo. I, naravno, odgovorili smo na Krimskom mostu“, rekao je predsednik.

Zelenski je takođe nazvao udare ukrajinskih oružanih snaga na most „apsolutno legitimnim“ odgovorom i dodao da „ovaj most neće ostati ni u kom slučaju“ nakon rata.

Nemačka se zalaže da se trajne šeme finansiranja pomoći za Ukrajinu uključe u sledeći dugoročni budžet Evropske unije, tako da pomoć toj zemlji ne zavisi od veta, izjavio je danas visoki evropski zvaničnik koji je upoznat sa pregovorima.

Zvaničnik je za Politiko rekao da bi takva šema finansiranja onemogućila potencijalne protivnike pomoći Ukrajini, kao što je francuska desničarska političarka Marin le Pen, da uloži veto na pomoć Ukrajini, ukoliko pobedi na predsedničkim izborima u Francuskoj sledeće godine.

Prema rečima zvaničnika, plan Berlina je da Evropska unija pruži „prostor“, ili finansijsku slobodu, da se prikupi dodatni novac za Ukrajinu pored 100 milijardi evra koje je Evropska komisija već predložila.

„Finansiranje Ukrajine je spornije nego ikad ranije“, rekao je visoki evropski zvaničnik, koji je dodao da će to postati „još više slučaj“ ako Le Pen iz krajnje desničarskog Nacionalnog skupa pobedi na francuskim predsedničkim izborima u aprilu.

Dok bi usvajanje sledećeg dugoročnog budžeta bloka, i plana raspoloživosti koji Nemačka želi da mu priloži, zahtevalo jednoglasnu podršku zemalja članica EU, buduće odluke o prikupljanju sredstava za Ukrajinu u okviru šeme zahtevale bi samo kvalifikovanu većinu ako Nemačka postigla svoj cilj, što bi otežalo bilo kojoj pojedinačnoj vladi da blokira podršku EU.

„U današnjem geopolitičkom svetu, ovo (potreba za jednoglasnošću) nema smisla“, rekao je diplomata. 

Ruska vojska je oštetila infrastrukturne objekte koji se koriste za skladištenje goriva i maziva za ukrajinske snage u luci Čornomorsk, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

Dodaje se da su u napadu ruskih oružanih snaga oštećene i dve električne trafostanice u Odeskoj oblasti, koje su podržavale funkcionisanje lučke infrastrukture i logističkih centara ukrajinskih oružanih snaga u regionu.

Ruski i američki predsednici Vladimir Putin i Donald Tramp posvećeni su mirnom rešenju ukrajinskog sukoba i taj dijalog je ključan, izjavio je Kiril Dmitrijev, specijalni predstavnik ruskog predsednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom i šef Ruskog fonda za direktne investicije (RDIF).

Putin i Tramp su se sastali danas na marginama samita APEK-a. Uskoro će se održati i trilateralni sastanak između lidera Rusije, Kine i Sjedinjenih Država.

„Svakako, dijalog između predsednika Putina i predsednika Trampa je veoma važan. Obojica su posvećeni mirnom rešavanju ukrajinskog sukoba“, rekao je Dmitrijev za Vesti.

Dodao je da se pokušavaju ometati dijalog, uključujući i u Evropi.„Ali ovaj dijalog je veoma važan, i ceo svet ga prati“, naglasio je Dmitrijev.

Predsednici Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, Vladimir Putin i Donald Tramp, održali su bilateralni sastanak na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) u kineskom gradu Šendžen, a razgovori su trajali gotovo 60 minuta.

Tokom razgovora dvojice predsednika razmatrano je pitanje rešavanja sukoba u Ukrajini, izjavio pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov.

„Razgovarali smo o nekoliko pitanja vezanih za naše bilateralne odnose. I, naravno, direktno smo se dotakli pitanja rešavanja ukrajinskog sukoba“, rekao je Ušakov.

Prema njegovim rečima, tema rešavanja sukoba u Ukrajini bila je glavni fokus sastanka, ali su razgovori bili pripremne prirode za trilateralni samit lidera Rusije, Sjedinjenih Država i Kine. 

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da Sjedinjene Američke Države i Kina imaju dovoljno uticaja da primoraju ruskog predsednika Vladimira Putina da okonča rat u Ukrajini.

Zelenski je to rekao u intervjuu za američku televiziju En-Bi-Si, odgovarajući na pitanje šta bi poručio predsednicima SAD i Kine, Donaldu Trampu i Si Đinpingu, kao i ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, ukoliko bi prisustvovao njihovom sastanku u Kini.

„Sve počinje na bojnom polju. Rat je počeo upravo tamo, a svaki napredak ka miru moguć je samo uz prekid vatre na frontu“, rekao je Zelenski.

On je ocenio da Sjedinjene Američke Države i Kina imaju dovoljno moći da doprinesu zaustavljanju sukoba.

Prema njegovim rečima, uvođenje sankcija Rusiji od strane Vašingtona i Pekinga, pa čak i sama najava takvih mera i obustava trgovine sa Moskvom, mogli bi da dovedu do okončanja rata.

U Kini se održava samit Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK), u okviru kojeg se danas očekuje trilateralni sastanak predsednika SAD, Kine i Rusije.

Krimski most ponovo je bio meta napada ukrajinskih oružanih snaga, zbog čega je saobraćaj na mostu privremeno obustavljen, saopštio je lider Krima Sergej Aksjonov.

„Zbog još jednog napada na Krimski most saobraćaj je privremeno obustavljen“, napisao je Aksjonov na svom kanalu na platformi Maks, prenose RIA Novosti.

On je dodao da su sve nadležne službe na svojim radnim mestima. Aksjonov je saopštio na kanalu telegran da je u toku procena pričinjene štete.

Ovo je treći napad na most.

Sportuna
BONUS DOBRODOŠLICE:
do 3.000 € + 300 FS
*Samo novi igrači
Slotuna
BONUS DOBRODOŠLICE:
do 500 € + 250 FS
*Samo novi igrači
Lanista
BONUS DOBRODOŠLICE:
do 777 € + 280 FS
*Samo novi igrači

Allyspin 300x250

Pročitajte još...  Krimski most u ruševinama posle ukrajinskih udara: Pala konstrukcija duga 227 metara (FOTO)
Molimo sve portale, ako kopirate članak sa našeg portala, navedite nas kao izvor informacije. ✅