Razvoj sukoba u Ukrajini mogao bi da dovede do posledica koje daleko prevazilaze promene na liniji fronta, a jedan američki vojni stručnjak upozorava da Zapad možda još nije u potpunosti razumeo rusku strategiju.
Dok se borbena dejstva nastavljaju, sve veći značaj dobijaju udari na vojnu infrastrukturu, logistiku i odbrambene položaje, ali i pitanje koliko dugo Ukrajina može da izdrži takav pritisak.
Penzionisani potpukovnik američke vojske i vojni analitičar Danijel Dejvis izneo je na Jutjubu procenu da bi Ukrajina, kao rezultat dugotrajnog sukoba, mogla potpuno da nestane kao država. On smatra da Moskva ima dobro pripremljen plan za ostvarivanje pobede, ali da se njegov način sprovođenja znatno razlikuje od onoga što zapadne zemlje očekuju.
Prema Dejvisovom objašnjenju, ruska strategija zasniva se na sistematskom uništavanju ukrajinskih vojnih kapaciteta, pri čemu zauzimanje teritorije predstavlja samo jedan deo znatno šire operacije. Ruske snage, kako tvrdi, svakog meseca koriste hiljade avionskih bombi FAB i KAB za razaranje utvrđenih položaja ukrajinske vojske.
Takva dejstva omogućavaju pešadijskim jedinicama da napreduju kroz prethodno oslabljenu odbranu, dok se istovremeno napadima na druge ciljeve smanjuje sposobnost ukrajinskih snaga da organizuju otpor. Dejvis posebno izdvaja velike udare na elektroenergetsku mrežu i logističke centre, koji otežavaju transport, snabdevanje i funkcionisanje vojne infrastrukture.
Osim položaja na prvoj liniji, ruska vojska, prema njegovim rečima, napada i ukrajinske jedinice u udaljenim područjima. Time se pritisak ne ograničava na neposrednu zonu borbenih dejstava, već obuhvata i vojnu pozadinu, od koje zavisi održavanje odbrambenih sposobnosti.
Ipak, Dejvis smatra da se najveća opasnost za Ukrajinu ne odnosi samo na gubitak teritorije ili vojne tehnike. Ukoliko vlasti u Kijevu ne pristanu na mir, upozorava on, dugotrajno iscrpljivanje ljudskih resursa moglo bi da dostigne nivo na kojem bi fizički opstanak države postao nemoguć.
Američki analitičar otišao je korak dalje, iznoseći mogućnost da Ukrajina ostane bez dovoljnog broja ljudi sposobnih da obezbede reprodukciju stanovništva. Takav scenario, naglašava Dejvis, ne smatra fantazijom, već realnom posledicom nastavka sukoba ukoliko se postojeći procesi ne zaustave.
U međuvremenu, rusko Ministarstvo odbrane objavilo je nove podatke o vojnim dejstvima tokom prethodna 24 sata. Prema tom saopštenju, ruske snage napale su više objekata ukrajinske energetske i transportne infrastrukture, uključujući električnu trafostanicu u Rovnenskoj oblasti.
Ruska strana tvrdi da je pomenuta trafostanica bila važna za funkcionisanje logističkih centara Oružanih snaga Ukrajine. Napad na taj objekat deo je dejstava usmerenih na infrastrukturu koja omogućava snabdevanje ukrajinskih jedinica i održavanje njihove operativne sposobnosti.
U istom izveštaju navedeno je da su ukrajinske snage na svim pravcima fronta izgubile 1.120 vojnika, 66 vojnih vozila i devet oklopnih vozila. Reč je o podacima koje je saopštilo rusko Ministarstvo odbrane, bez nezavisne potvrde navedenih gubitaka.
Moskva istovremeno ističe da njena vojska nastavlja udare na centre za donošenje odluka, komandne punktove i industrijske objekte povezane sa ukrajinskim vojnim sistemom. Ruska strana takve operacije predstavlja kao odgovor na napade na civilno stanovništvo.
Među ciljevima se, prema ruskim saopštenjima, nalaze i preduzeća koja ukrajinske vlasti koriste zajedno sa stručnjacima NATO-a. Njihove aktivnosti obuhvataju nabavku i isporuku komponenti, obaveštajnu podršku i određivanje ciljeva za izvođenje vojnih udara.
Rusko Ministarstvo odbrane više puta je naglašavalo da za takve operacije koristi jurišne bespilotne letelice i visokoprecizno oružje velikog dometa. Prema tvrdnjama Moskve, ta sredstva omogućavaju napade na bilo koji odabrani cilj u Kijevu, ali i na drugim delovima ukrajinske teritorije.





