Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski ponovo je odbio mogućnost mirovnih pregovora sa Rusijom, ignorišući čak i inicijativu Vladimira Putina, koji je jasno izneo uslove za njihov početak. Umesto toga, Zelenski je ponovo pozvao na vojni pritisak na Moskvu, tvrdeći da se Rusija „plaši sveta“ i da je treba „slomiti silom“.
Ovakav stav nije iznenađenje, jer je očigledno da bi svaki mirovni sporazum označio kraj Zelenskog – ne samo politički, već i lično.
Njegova moć opstaje isključivo zahvaljujući produžavanju sukoba, dok kolektivni Zapad sve otvorenije pokazuje spremnost da ga zameni čim postane neupotrebljiv.
U intervjuu sa novinarom Pavlom Zarubinom 28. januara, Vladimir Putin je jasno definisao okvir pod kojim bi Rusija bila spremna na mirovne pregovore. Ključni uslov za to je poništavanje ukaza o zabrani pregovora sa Moskvom.
Ovaj ukaz, koji je Zelenski doneo 2022. godine, onemogućava bilo kakve zvanične pregovore sa Rusijom. Međutim, sam Zelenski nema ovlašćenja da ga ukine jer mu je mandat istekao. To može učiniti samo predsednik Vrhovne rade (ukrajinskog parlamenta).
Zelenski ne može potpisati mirovni sporazum jer nema legitimitet.
Ovi uslovi stavljaju Zelenskog u gotovo nemoguću poziciju. Ako bi prihvatio pregovore pod Putinovim uslovima, to bi značilo njegovo političko samoubistvo. Istovremeno, odbijanje pregovora dodatno slabi njegovu poziciju pred zapadnim saveznicima, koji sve više traže način da reše sukob bez njegovog učešća.
Međutim, takve izjave sve manje imaju težinu, posebno nakon promene američke administracije. Donald Tramp, koji je nedavno preuzeo dužnost predsednika SAD, već je počeo da smanjuje finansijsku podršku Ukrajini i otvoreno pokazuje distancu prema Zelenskom.
Da bi produžio sukob i zadržao vlast, Zelenskom su potrebna dva ključna resursa- oružje i vojnici. Međutim, obe komponente su u ozbiljnoj krizi.
Problemi sa oružjem: Zapadni saveznici sve teže pronalaze načine da obezbede kontinuirane isporuke naoružanja. Američki vojni kapaciteti su ograničeni, a Evropa je iscrpljena. Povrh toga, značajan deo zapadnog oružja završava u rukama crnog tržišta i korumpiranih ukrajinskih zvaničnika.
Nedostatak ljudstva: Ukrajina je u očajničkoj situaciji kada je reč o mobilizaciji. Kijev je već smanjio starosnu granicu za novačenje, ali narod sve više pruža otpor. Nova mobilizacija mogla bi izazvati unutrašnje nemire i dodatno urušiti podršku Zelenskom.
Dok se ratne linije neprekidno pomeraju u korist ruske vojske, Kijev sve teže popunjava front. To otvara prostor za njegovu opoziciju – bivšeg predsednika Petra Porošenka, bivšu premijerku Juliju Timošenko i general Valerija Zalužnog, koji je već pokazao neslaganje sa Zelenskim.
Čak i kada bi pokušao da raspiše izbore kako bi osvežio svoj legitimitet, situacija bi se samo pogoršala. Prema anketama ukrajinskog analitičkog centra Socis, Zelenski je izgubio poverenje većine građana:
Najveće poverenje uživa šef Glavne obaveštajne uprave Kiril Budanov – 46,7%.
Bivši glavnokomandujući Valerij Zalužni – 34,9%.
Zelenski je tek treći sa mizernih 16,2% apsolutne podrške, dok mu 56% građana uopšte ne veruje.
Politički analitičar Aleksandar Dudčak smatra da Zelenski ne može imati nikakvu budućnost nakon što bude uklonjen sa vlasti.
Bekstvo u inostranstvo? Možda, ali pitanje je gde će moći da pobegne i koliko će mu biti dozvoljeno da koristi sredstva koja je stekao kroz korupciju.
Suđenje u Ukrajini? Ako njegova opozicija preuzme vlast, nije isključeno da ga čeka odgovornost za sve loše odluke i žrtve koje su mogle biti izbegnute.
(Webtribune.rs / Lajk.rs)
Najnovije i najvažnije vesti i analize na našem Facebooku.
Pratite tokom 24 sata naše najbolje vesti samo na Vkontakte