Korona može da ošteti i pankreas i izazove dijabetes za ceo život



Rizik od smrtnog ishoda od kovida je čak 50 odsto veći kod dijabetičara u odnosu na osobe koje nemaju dijabetes. Ali pošto koronavirus napada sve organe i sisteme, može da dovede i do takve disfunkcije pankreasa da se nakon kovida 19 razvije dijabetes.

Takođe, kortikosteroidna terapija, koja se primenjuje tokom lečenja kovida 19, može da dovede do pogoršanja stanja glikoregulacije – kaže u intervjuu za Kurir endokrinolog prof. dr Edita Stokić, direktorka Kliničkog centra Vojvodine.

I taj dijabetes koji se dobije posle korone ostaje zauvek?

– Jeste, jer je došlo do oštećenja pankreasa i praktično prelazi u trajni dijabetes. Ali svaki dijabetes tip 2 ne mora a priori da znači primenu lekova. Osnovno terapijsko sredstvo je medicinska nutritivna terapija – dijeta.

Da li je i dijabetes od kortikosteroidne terapije trajni? – Nije, prolazan je i po prestanku terapije, u najvećem postotku slučajeva, prestaje i glikoregulacija se normalizuje. Osim ako ta osoba nema sklonosti ka razvoju dijabetesa.

I gojaznost dosta ubija u kombinaciji s koronom. – Povećana telesna masa faktor je rizika za obolevanje od korone, a i razvoj teže kliničke slike, rapidnu progresiju bolesti sa češćom potrebom za primenom mehaničke ventilacije, a time i većom učestalošću smrtnog ishoda. Identifikovani su svi uslovi koji omogućavaju virusu da razvija težu kliničku sliku.

Šta je to konkretno?

– Reč je o disfunkcionalnom masnom tkivu koje daje toksične metabolite, luči ih u smeru u kojem postoji oštećenje organizma. Svaka gojazna osoba sama po sebi već ima oštećenje zida krvnog suda, to je tzv. endotelna disfunkcija. I to može da dovede do trombova. A onda se na to nakalemi i korona. Međutim, ne mora da znači da će svaka gojazna osoba dobiti koronu i imati dramatični tok bolesti. To zavisi i od drugih faktora – godina života, pola, komorbiditeta, komedikacije. U populaciji u Vojvodini koja je hospitalizovana zbog kovida 19 najčešći komorbiditeti bili su gojaznost, tip 2 dijabetesa, ali jači faktor rizika je i arterijska hipertenzija – povišen krvni pritisak. Prema rezultatima studije iz sveta, najčešći komorbiditeti zaista su bili arterijska hipertenzija (20% obolelih), gojaznost (10%), dijabetes tip 2, pa tek na četvrtom mestu bolesti pluća.

Na listi lekova o trošku RFZO trebalo bi ubrzo da bude i novi za dijabetes, kojim se neće dobijati kilogrami.

– Nekada su preporuke za lečenje dijabetesa upućivale samo na smanjenje nivo šećera u krvi. Međutim, svakim obaranjem šećera u krvi dovodite do porasta u telesnoj masi. Najbolji je primer insulinske terapije. Stare generacije insulina su sniženjem šećera za pet milimola po litru osobi donosile pet kilograma u težini, a tim i sve komplikacije koje gojaznost sa sobom nosi. To je bio začaran krug. Inovatovni lek GLP1 receptor agonista postiže dobro stanje glikoregulacije i ne dozvoljava dobitak u telesnoj masi, nego čak i dovodi do gubitka. I to bi vrlo brzo trebalo da bude na listi o trošku RFZO.

Koliko ste često imali infarkte ili šlogove kao posledicu korone? – Takvu analizu, između ostalih, radićemo nakon smirivanja epidemije, ali bilo je i toga.

Počela je vakcinacija, nazirete li kraj ovome? Smanjuje se broj hospitalizovanih i u KCV. – Hospitalizovano je 115 pacijenta, od kojih devet zahteva primenu mehaničke ventilacije. Sve kovid jedinice intenzivne terapije su u funkciji, što znači da, iako je smanjen broj prijema, hospitalizovani su pacijenti s teškom kliničkom slikom i kritično oboleli. Još nema opuštanja.


Zaštita Dijabetičari mogu vakcinu

Vakcina i dijabetes ili bolesti štitaste žlezde ipak mogu zajedno?

– Naravno, to nisu kontraindikacije za primenu vakcine. Važno je da dijabetičari dan-dva prate vrednosti šećera u krvi i uzimaju dovoljno tečnosti. Kod obolelih od endokrinih bolesti, najčešće pominjan Hašimoto tireoiditis takođe nije kontraindikacija za vakcinaciju.


Nulti pacijent

Šok – za dva-tri sata pluća nestanu

Vi ste primili našeg nultog pacijenta.

– Da, i zapanjila sam se kad sam videla na rendgenskom snimku da u roku od dva do tri sata pluća toliko nestaju. Tad sam doživela ono: „E, sad više nema šale. Ovo sad nije više obična upala pluća.“ Mi smo već bili na neki način upoznati s tim, još kad se pojavilo u Kini, razmenjivali smo literaturu. Ali nismo imali taj osećaj vremena, da to tako brzo ide.


Nabavka za internu Laž o opremi

Iznete su tvrdnje, uz papire, da je oprema nove interne klinike KCV višestruko preplaćena i da su cene naduvane.

– To je laž, a papiri o kojima pričate su bez pečata i potpisa i deo su istraživanja tržišta koje prethodi raspisivanju postupka javnih nabavki. I ništa od tih silnih stavki nije u zgradi Klinike za interne bolesti KCV.

Jelena S. Spasić

Kurir

Autor: Kurir

guest
0 Komentari
Inline povratne informacije
Pogledajte sve komentare